Apatridnost ima izrazito negativan utjecaj na živote pojedinaca. Posjedovanje nacionalnosti (državljanstva) nužno je za punopravno sudjelovanje u društvu te predstavlja preduvjet za ostvarivanje cijelog niza ljudskih prava.
Apatridnost se javlja zbog različitih razloga, uključujući sukob zakona, prijenos teritorija, bračne zakone, upravne prakse, diskriminaciju i nedostatak upisa činjenice rođenja, denacionalizaciju i odricanje. Danas apatridnost još uvijek predstavlja značajan problem koji utječe na oko 12 milijuna ljudi diljem svijeta koji nemaju državljanstvo te se zbog toga nalaze u pravnom limbu.
U Hrvatskoj je relativno malo apatridnih osoba u odnosu na situaciju u svijetu: oko 2,886 osoba u Hrvatskoj obuhvaćeno je UNHCR-ovim mandatom apatridnosti koji uključuje i one koji nisu registrirani. Romi čine veliku većinu osoba bez državljanstva ili neregistriranih osoba (de facto apatrida) u zemlji. [1]
Od 2011., kad je Hrvatska pristupila UN-ovoj Konvenciji o smanjenju broja osoba bez državljanstva iz 1961. i načelima navedenima u Zagrebačkoj deklaraciji, UNHCR aktivno zagovara uspostavu i daljnji razvoj nacionalnog zakonodavnog okvira i specifičnih mehanizama identifikacije kako bi se riješio problem apatridnosti i dopustilo osobama bez državljanstva ili neregistriranim osobama da ostvare ljudska i građanska prava.
UNHCR pomaže osobama obuhvaćenim njegovim mandatom pri dobivanju osobnih dokumenata te osiguravanju pristupa pravima. UNHCR podržava dionike i civilno društvo kako bi se spriječila i smanjila apatridija u Hrvatskoj i podigla razina svijesti osoba o kojima skrbi, državnih tijela i javnosti o važnosti građanskog statusa i relevantnih dokumenata.
[1] UNHCR trenutno broji 2,886 osoba obuhvaćenih nmandatom apatridnosti: 36 osoba bez državljanstva – izvor: Vlada RH/Ministarstvo unutarnjih poslova (registracije); 54 osoba neutvrđenog državljanstva – izvor: Vlada RH/Ministarstvo unutarnjih poslova (registracija), 713 osoba bez državljanstva – Popis stanovništva i 2,083 osobe neutvrđenog državljanstva – Popis stanovništva.
___________________
Stateless Persons
Statelessness has a terrible impact on the live of individuals. Possession of nationality (i.e. citizenship) is essential for full participation in society and a prerequisite for the enjoyment of the full range of human rights.
Statelessness occurs for a variety of reasons including conflict of laws, the transfer of territory, marriage laws, administrative practices, discrimination, and lack of birth registration, denationalization or renunciation. Today statelessness is still a massive problem, affecting an estimated twelve million people around the world, left with no nationality, in a legal limbo.
In Croatia, stateless cases are relatively few by global comparison: there are an estimated 2,886 persons under UNHCR statelessness mandate in Croatia which encompasses those who are undocumented. Vast majority of stateless or undocumented persons (de facto stateless) in the country are Roma.[1]
Following Croatia’s accession in 2011 to the 1961 UN Convention on the Reduction of Statelessness and the principles outlined in the Zagreb Declaration of October 2011, UNHCR is actively lobbying for the establishment and further development of national legislative frameworks and specific identification mechanisms to solve the statelessness problem and allow stateless or undocumented people to acquire their human rights and enjoy citizen rights.
UNHCR assists persons of concern to acquire the personal documentation and ensure access to rights. UNHCR supports stakeholders and civil society to prevent and reduce statelessness in Croatia by also raising awareness among persons of concern, Government and the public on the importance of citizenship and related documentation.
[1] UNHCR now counts 2,886 persons under UNHCR statelessness mandate: 36 stateless persons, – source GoC/Ministry of Interior (registration); 54 of undetermined citizenship – source GoC/Ministry of Interior (registration); 713 stateless – census and 2,083 of undetermined citizenship – population census.