UN-ova Agencija za izbjeglice apelira na vlade da učine više kako bi pomogle i zaštitile izbjeglice i migrante koji se bore s iznimno niskim temperaturama u Europi.

BEOGRAD, Srbija – Tisuće izbjeglica i migranata bori se s iznimnim hladnoćama uzrokovanim teškim zimskim vremenskim uvjetima koji haraju Europom, izjavili su u petak u UNHCR-u, UN-ovoj Agenciji za izbjeglice, pozivajući vlade da učine više kako bi pomogle i zaštitile ih.

Foto: Izbjeglice zamotane u deke u zimskoj odjeći prelaze granicu iz bivše jugoslavenske Republike Makedonije u Srbiju na iznimno niskim temperaturama u siječnju 2016. godine.

Agencija je izrazila svoju zabrinutost zbog izvješća o smrti nekoliko osoba uslijed teških vremenskih uvjeta tijekom njihova pokušaja ulaska u Europu ili putovanja Europom, a taj se broj od početka godine povećao za još pet osoba.

„Spašavanje života trenutačno je prioritet", izjavila je UNHCR-ova glasnogovornica Cécile Pouilly na tiskovnoj konferenciji u Ženevi.

„Iznimno smo zabrinuti zbog kontinuiranih izvješća o odbijanju ulaska migranatima u svim zemljama Zapadnog Balkana. Takva je praksa jednostavno neprihvatljiva i nužno ju je zaustaviti, jer se time dodatno ugrožavaju životi izbjeglica i migranata te se krše njihova temeljna ljudska prava."

UNHCR je pozvao državne vlasti diljem Europe da učine više kako bi pomogle i zaštitile izbjeglice i migrante te je izrazila zabrinutost zbog zlostavljanja koje vrše zločinačke skupine, uključujući otmice, tjelesna zlostavljanja, prijetnje i iznude.

„Pozivamo europske države da povećaju svoje napore u borbi protiv tih zločinačkih mreža i osiguraju sigurnost izbjeglica i migranata", izjavila je Pouilly u intervjuu nakon konferencije.

Foto 2: © UNHCR/Pavlos Avagianos - Zbog velikih količina snijega koje su pale na Lezbosu ugrožene izbjeglice u Grčkoj premještene su u topao smještaj.

U Srbiji, gdje su temperature u posljednjih 10 dana bile ispod nule, oko 1200 muškaraca živi u teškim uvjetima u neodgovarajućim neformalnim utočištima u centru Beograda, uključujući do 300 dječaka bez pratnje ili odvojenih od svojih obitelji.
UNHCR je u suradnji s vlastima i ostalim partnerima osigurao grijalice, termalne deke te zimsku odjeću i obuću ljudima u Beogradu.

„Pruženi su nam krevet i topli obroci."

Od 7300 izbjeglica, tražitelja azila i migranata koji žive u državi, 82 posto sada je smješteno u grijanim vladinim skloništima.
Izbjeglica iz Iraka iz jednog od centara izjavio je za UNHCR: „Soba je malena, ali ne mogu se ljutiti na Srbiju jer ovdje nas barem nisu pretukli. Pruženi su nam krevet i topli obroci."

UNHCR je u posljednjih nekoliko dana stotine ljudi preselio u bolji smještaj na grčkim otocima Lezbosu i Khíosu. Međutim, oko 1000 osoba, uključujući obitelji s malenom djecom, živi u negrijanim šatorima i spavaonicama na Samosu.

UNCHR je podijelio 360.000 zimskih artikala diljem Grčke, uključujući deke, vreće za spavanje, zimske čizme i toplu odjeću.
U sjevernoj Grčkoj velike količine snijega pogodile su izbjeglice i migrante u službenom kampu Vaiochori udaljenom dva sata vožnje od Soluna. Ranije tog tjedna UNHCR je u hotel preselio zadnje stanovnike koji su još bili u negrijanim šatorima.

Foto 3: Libanon - izbjeglice iz Sirije suočavaju se s prvim snijegom

Zimski vremenski uvjeti pogodili su i izbjeglice izvan Europe. Uz hladnoću, vlagu i blato, snijeg predstavlja dodatan problem za izbjeglice iz Sirije koje žive u neformalnim naseljima u višim dijelovima libanonske doline Beka.

UNHCR je za razdoblje od studenog do ožujka pružio novčanu pomoć za zimu za 870.000 sirijskih izbjeglica u Libanonu kako bi im pomogao platiti najnužnije potrepštine, uljučujući gorivo za grijanje i toplu odjeću.

Danas je UNHCR pokrenuo veliku kampanju u kojoj poziva svijet da zajedno stane uz izbjeglice (#WithRefugees). U izvanrednoj video-poruci, više od 60 svjetski poznatih osoba pridružuje se izbjeglicama i humanitarnim djelatnicima kako bi ponovili poruku: „Mi stojimo uz izbjeglice. Molimo Vas, stanite uz nas!" Peticija sadrži poziv vladama da djeluje u ime prisilno raseljenih osoba u svijetu.

Video-poruka objavljena danas prethodi Svjetskom danu izbjeglica. Video-poruka može se pogledati ovdje.

Cilj je kampanje pokazati javnu potporu za obitelji koje su bile prisiljene na bijeg u kontekstu dramatičnog porasta raseljavanja uzrokovanog sukobom i progonom s jedne strane, te pojačane protuizbjegličke retorike i većih ograničenja za priznavanja azila s druge strane. Peticija će biti dostavljena prije povijesnog rujanskog sastanka na vrhu Opće skupštine UN-a o rješavanju masovnih kretanja izbjeglica i migranata.

Peticija sadrži poziv svim vladama da:
• svakom djetetu izbjeglici osiguraju pristup obrazovanju,
• osiguraju da svaka obitelj izbjeglica ima sigurno mjesto za život,
• osiguraju da svaka izbjeglica može raditi ili učiti nove vještine kako bi pozitivno doprinijela svojoj zajednici.

UNHCR-ova ambasadorica dobre volje Cate Blanchett, koja se pojavljuje na snimci iz izbjegličkog kampa Za'atari u Jordanu, izjavila je o svojoj podršci kampanji:
„Nalazimo se usred katastrofalne krize raseljavanja koja je već istrgnula milijune nedužnih obitelji iz svojih domova, a mnoge su osobe izgubile život pokušavajući se domoći sigurnosti. Krajnje rješenje je političko – trebamo mir i stabilnost. No, dok čekamo da se to dogodi, mi – kao osobe s glasom – možemo i moramo odigrati svoju ulogu. Moramo zahtijevati da sve države preuzmu svoj dio zajedničke odgovornosti za izbjeglice, da osiguraju izbjeglicama zaštitu, sklonište i priliku da žive produktivan život. Ako nas dovoljno zajedno digne glas, čut će nas se."

UNHCR-ovi ambasadori dobre volje koji su se pridružili Blanchett u video-poruci uključuju pisca Khaleda Hosseinija te supermodela i bivšu izbjeglicu Alek Wek. Među ostalima koji su pružili potporu nalaze se Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon, vjerski vođe nadbiskup Desmond Tutu i prečasni V. Vajiramedhi, glumci Benedict Cumberbatch, Chiwetel Ejiofor, Margot Robbie, Ben Stiller i dama Helen Mirren, te pjevači Juanes, Mika, Maher Zain i Babaa Maal.
„Izbjeglice su majke, očevi, sestre, braća, djeca, s istim nadama i ambicijama poput naših – osim što je prst sudbine vezao njihove živote za svjetsku izbjegličku krizu neviđenih razmjera," rekao je Khaled Hosseini. „Moramo zajedno, iz solidarnosti s izbjeglicama, zahtijevati da svjetski vođe preuzmu zajedničku odgovornost kako bi pronašli poštena, trajna rješenja za ovu krizu. Zajedno, moramo osigurati da humanost i suosjećanje nadvladaju strah i netoleranciju."
Broj osoba prisiljenih na bijeg iz svojih domova zbog sukoba i progona trenutno je na najvišoj razini od kraja Drugoga svjetskog rata. Filippo Grandi, Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice, govorio je o razlozima zbog kojih UNHCR organizira takav javni poziv za podršku izbjeglicama.

„Nalazimo se u razdoblju sve dubljih sukoba i nemira u svijetu, koji uzrokuju da mnogo više osoba no prije bježi iz svojih domova," rekao je Grandi. „To utječe na sve nas i sve nas se tiče, pa je potrebno razumijevanje, suosjećanje i politička volja kako postigli suradnju i pronašli prave odgovore na probleme izbjeglica. Ovo je postao odlučujući izazov našega vremena."

„Tijekom 2015. godine pojavili su se milijuni novoraseljenih osoba, koje su se tako pridružile ukupnom broju izbjeglica i unutarnje raseljenih osoba u svijetu. Najviše su bile zahvaćene zemlje u razvoju, ali i Europa je svjedočila dramatičnim prizorima stotina tisuća osoba koje su prelazile Sredozemlje u potrazi za sigurnošću i utočištem. Tisuće osoba poginule su na tom putu."

„Istovremeno, događao se izuzetan izljev suosjećanja i solidarnosti kada su obični ljudi i zajednice otvarali svoje domove i svoja srca izbjeglicama, a neke su države pružile dobrodošlicu novopridošlima, iako su već bili ugostili velik broj izbjeglica."

„Peticija i kampanja #WithRefugees imaju kao cilj pojačati te glasove dobrodošlice i pokazati da svijet stoji uz izbjeglice."

Kampanjom se želi mobilizirati široku javnost te tako pokrenuti najveću ikad započetu peticiju kako bi se potakla podrška za rješavanje situacije u korist izbjeglica. Peticija se može potpisati ovdje: Hoćete li stati uz izbjeglice #UzIzbjeglice?

O kampanji #WithRefugees
UNHCR, UN-ova Agencija za izbjeglice, radi za svijet u kojem svaka osoba prisiljena na bijeg može biti zaštićena i izgraditi bolju budućnost. Na Svjetski dan izbjeglica, koji se održava 20. lipnja svake godine, UNHCR odaje počast snazi, hrabrosti i ustrajnosti milijuna izbjeglica. Ove je godine Svjetski dan izbjeglica ključan trenutak za sve da pokažu svoju potporu za obitelji prisiljene na bijeg. Potpisivanjem peticije #WithRefugees, ljudi u cijelom svijetu mogu pozvati vlade da surađuju i preuzmu svoj dio odgovornosti za izbjeglice.

Cjelovit popis istaknutih sudionika video-poruke i potpisnika peticije:

Sukobi i progon uzrokovali su 2015. godine vrtoglav porast prisilnog raseljavanja stanovništva diljem svijeta, koje je pogodilo najveći dosad zabilježen broj osoba i uzrokovalo neizmjernu patnju ljudi, prema izvješću kojega je danas objavio UNHCR, UN-ova Agencija za izbjeglice.

UNHCR-ovo godišnje Izvješće o globalnim kretanjima – Global Trends Report – koje prati prisilno raseljavanje diljem svijeta na temelju podataka koje podnose vlade, partneri poput Centra za praćenje unutarnje raseljenosti, i vlastitih izvješća organizacije, govori da je do kraja 2015. godine bilo raseljeno 65,3 milijuna osoba, u odnosu na 59,5 milijuna samo dvanaest mjeseci ranije. Ovo je prvi put da je prijeđen prag od 60 milijuna osoba.

Ukupan broj od 65,3 milijuna obuhvaća 3,2 milijuna ljudi u industrijaliziranim zemljama koji su na kraju 2015. godine čekali odluke o priznavanju azila (najveći ukupan broj koji je UNHCR ikada zabilježio), 21,3 milijuna izbjeglica diljem svijeta (1,8 milijuna više nego 2014. godine i najveći ukupan broj izbjeglica od početka 90-ih godina prošlog stoljeća) i 40,8 milijuna ljudi koji su bili prisiljeni bježati iz svojih domova ali su se još uvijek nalazili unutar granica svojih zemalja (povećanje od 2,6 milijuna od 2014. godine i najveći ikad zabilježeni broj).

Ako mjerimo u odnosu na svjetsko stanovništvo koje broji 7,349 milijardi ljudi^[1] te brojke znače da je 1 od 113 osoba u svijetu ili tražitelj azila, unutarnje raseljena osoba, ili izbjeglica – to je razina rizika za koju UNHCR ne poznaje presedana. Sveukupno danas ima više prisiljeno raseljenih osoba od broja stanovnika Ujedinjene Kraljevine, Francuske ili Italije^[1].

Prisilno raseljavanje je bilo u porastu barem od kraja sredine 90-ih godina prošlog stoljeća u većini regija, ali u posljednjih pet godina stopa rasta se povećala. Tri su razloga tom porastu: stanja koja uzrokuju velike izljeve izbjeglica dulje traju (primjerice, sukobi u Somaliji ili Afganistanu sada ulaze u svoje treće, odnosno, četvrto desetljeće), često se pojavljuju nove ili ponovno rasplamsavaju stare dramatične situacije (najveću takvu situaciju danas imamo u Siriji, ali su se u posljednjih pet godina pojavile i krizne situacije u Južnom Sudanu, Jemenu, Burundiju, Ukrajini, Središnjoj Afričkoj Republici, itd.), a brzina kojom se nalaze rješenja za izbjeglice i unutarnje raseljene osobe u opadanju je od kraja hladnoga rata. Još prije 10 godina, krajem 2005. godine, UNHCR je zabilježio prosjek od 6 raseljenih osoba svake minute. Danas je taj broj 24 osoba po minuti – gotovo dvostruko veći od normalne frekvencije disanja odrasle osobe.

„Sve je više ljudi raseljeno zbog rata i progona, i to je samo po sebi zabrinjavajuće, ali umnožavaju se i faktori koji ugrožavaju izbjeglice", rekao je Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice Filippo Grandi. „Zastrašujući broj izbjeglica i migranata pogiba svake godine na moru; na kopnu, ljudi koji bježe od rata nalaze da je njihov put blokiran zatvorenim granicama. Politika se priklanja azilu u nekim zemljama. Volja naroda za suradnjom, ne samo u korist izbjeglica, već i u korist ljudskog interesa je danas na ispitu, a to je duh jedinstva koji nužno treba prevladati."

3 zemlje proizvode polovicu svjetskih izbjeglica...
Među zemljama koje obuhvaća Izvješće o globalnim trendovima (Global Trends report) nekoliko ih se ističe: Sirija s 4,9 milijuna, Afganistan s 2,7 milijuna i Somalija s 1,1 milijunom, zajedno čine više od polovice izbjeglica obuhvaćenim UNHCR-ovim mandatom diljem svijeta. U međuvremenu Kolumbija s 6,9 milijuna, Sirija s 6,6 milijuna i Irak s 4,4 milijuna vode po broju unutarnje raseljenih osoba. Jemen je potaknuo najveći broj novih unutarnje raseljenih osoba tijekom 2015. godine – 2,5 milijuna osoba, ili 9 posto svog stanovništva.

... koje se uglavnom nalaze na svjetskom jugu
Napori koje je Europa ulagala kako bi upravljala brojem koji premašuje milijun izbjeglica i migranata koji su stigli putem Sredozemlja privlačili su najveću pozornost mnogih tijekom 2015. godine, a ipak, izvješće pokazuje da se velika većina svjetskih izbjeglica nalazila drugdje. Ukupno se 86 posto izbjeglica obuhvaćenih mandatom UNHCR-a tijekom 2015. godine nalazilo u zemljama niskih i srednjih prihoda koje se nalaze u blizini područja sukoba. Taj broj se diže na preko 90 posto ukupnog broja svjetskih izbjeglica ako tu uključimo i palestinske izbjeglice za koje brine UNHCR-ova sestrinska organizacija UNRWA. U svjetskim razmjerima, Turska je bila zemlja domaćin najvećem broju izbjeglica, njih 2,5 milijuna. Istovremeno je Libanon ugostio više izbjeglica u donosu na svoje stanovništvo od bilo koje druge zemlje (183 izbjeglica na 1.000 stanovnika). U odnosu na veličinu svoga gospodarstva, Demokratska Republika Kongo ugostila je najviše izbjeglica (471 izbjeglicu za svaki dolar BDP-a po glavi stanovnika, izmjereno prema paritetu kupovne moći).

Porast zahtjeva za azil
Među industrijaliziranim zemljama, 2015 je bila i rekordna godina po novo podnesenim zahtjevima za azil, s dva milijuna takvih zahtjeva (uz 3,2 milijuna predmeta koji su krajem godine još bili u tijeku). Njemačka je zaprimila najviše zahtjeva za azil od bilo koje druge zemlje (441.900), što uvelike pokazuje njezinu spremnost da prihvati ljude koji bježe u Europu putem Sredozemlja. Sjedinjene Američke Države imaju drugi najveći broj zahtjeva za azil (172.700), mnogi od kojih se odnose na osobe koje bježe od nasilja organiziranih bandi u Srednjoj Americi. Značajan broj zahtjeva za azil zabilježen je i u Švedskoj (156.000) i Rusiji (152.500).

Djeca čine oko polovicu svjetskih izbjeglica
Djeca su činila 51 posto svjetskih izbjeglica tijekom 2015. godine prema podacima koje je UNHCR uspio prikupiti (potpuni demografski podaci nisu bili dostupni autorima izvješća). Ono što najviše zabrinjava jest činjenica da su mnoga djeca bila odvojena od svojih roditelja ili putovala sama. Sveukupno 98.400 zahtjeva za azil podnijela su djeca bez pratnje ili djeca odvojena od svojih obitelji. To je najveći ukupan broj koji je UNHCR ikada vidio – i tragičan odraz načina na koji prisilno svjetsko raseljavanje ima nerazmjeran utjecaj na mlade živote.

Nemoguć povratak kući
I dok je ukupan broj raseljenih osoba u svijetu bio viši no ikada, broj osoba koje su se mogle vratiti svojim domovima ili pronaći neko drugo rješenje (lokalnu integraciju u zemlju prvog utočišta ili preseljenje u drugu zemlju) bio je nizak. 201.400 izbjeglica uspjelo se vratiti u svoju zemlju podrijetla tijekom 2015. godine (uglavnom u Afganistan, Sudan i Somaliju). Taj je broj viši od ukupnog broja u 2014. godini (126.800), ali još uvijek značajno niži u odnosu na najveće brojke iz početka 90-ih godina prošlog stoljeća. Oko 107.100 izbjeglica je prihvaćeno za preseljenje u 30 zemalja tijekom 2015. godine – što predstavlja samo 0,66 posto izbjeglica obuhvaćenih UNHCR-ovim mandatom (za usporedbu, 26 zemalja je prihvatilo 105.200 u sklopu preseljenja tijekom 2014. godine, što je predstavljalo 0,73 posto populacije izbjeglica za koje skrbi UNHCR). Najmanje 32.000 izbjeglica je naturalizirano tijekom godine, većinom u Kanadi te jedan manji broj u Francuskoj, Belgiji, Austriji i drugdje.

Raseljavanje tijekom 2015. godine, po regijama (od najvećeg do najmanjeg broja)^[2]

1. Bliski Istok i Sjeverna Afrika
Rat u Siriji je i dalje bio glavni uzrok raseljavanja i posljedične patnje u svijetu. Do kraja 2015. godine, prisilio je najmanje 4,9 milijuna ljudi u izgnanstvo kao izbjeglice i uzrokovao unutarnje raseljavanje od 6,6 milijuna osoba – što predstavlja oko polovice predratnog sirijskog stanovništva. Sukob u Iraku je do kraja godine uzrokovao unutarnje raseljavanje 4,4 milijuna ljudi i stvorio najmanje četvrt milijuna izbjeglica. Građanski rat u Jemenu, koji je započeo 2015. godine, je do kraja godine potaknuo raseljavanje 2,5 milijuna osoba – više novog raseljavanja od bilo kojega svjetskog sukoba. Ako u to uključimo 5,2 milijuna palestinskih izbjeglica koji su obuhvaćeni mandatom UNRWA-e, gotovo pola milijuna Libijaca koji su bili prisiljeni bježati iz svojih domova i ostati u zemlji, te još jedan broj manjih situacija, bliskoistočna i sjevernoafrička regija doprinijele su većem broju raseljavanja od svih ostalih svjetskih područja.

2. Subsaharska Afrika
Subsaharska Afrika je imala najveći ukupan broj raseljenih osoba tijekom 2015. godine, nakon koje slijede Bliski Istok i Sjeverna Afrika. Neprestani težak sukob u Južnom Sudanu tijekom 2015. godine, kao i u Središnjoj Afričkoj Republici i Somaliji, uz nova ili stalna masovna raseljavanja u ili iz zemalja kao što su Nigerija, Burundi, Sudan, Demokratska Republika Kongo, Mozambik i ostale, proizveli su 18,4 milijuna izbjeglica i unutarnje raseljenih osoba do kraja godine. Subsaharska Afrika je u međuvremenu pružila utočište za oko 4,4 milijuna izbjeglica – više od bilo kojega drugog područja. Pet od deset zemalja koje su primile najveći broj izbjeglica bile su afričke zemlje. U tome vodi Etiopija, a nakon nje slijede Kenija, Uganda, Demokratska Republika Kongo i Čad.

3. Azija i Pacifik
Iz područja Azije i Pacifika dolazi gotovo jedna od šest izbjeglica i unutarnje raseljenih osoba u svijetu tijekom 2015. godine, što predstavlja treću najveću regiju ukupnog raseljavanja. Jedna od šest izbjeglica obuhvaćenih UNHCR-ovim mandatom dolazila je iz Afganistana (2,7 milijuna osoba) gdje je gotovo 1,2 milijuna osoba unutarnje raseljeno. Mianmar je bila druga po redu regija koja je proizvela najveći broj izbjeglica i unutarnje raseljenih osoba (451.800, odnosno 451.000 osoba). Pakistan (1,5 milijuna) i Islamska Država Iran (979.000) i dalje su među glavnim zemljama u svijetu koje ugošćuju izbjeglice.

4. Srednja i Južna Amerika
Sve veći broj osoba koje bježe od nasilja bandi i drugog nasilja u Srednjoj Americi potaknuo je 17-postotni rast raseljavanja diljem šire regije. Izbjeglice i tražitelji azila iz El Salvadora, Gvatemale i Hondurasa su zajedno dosegli broj od 109.800 osoba, koje uglavnom stižu u Meksiko i Sjedinjene Države, što predstavlja više od peterostrukog povećanja tijekom tri godine. Kolumbija, u kojoj je situacija dugotrajna, ostala je zemlja s najvećim brojem raseljenog stanovništva (6,9 milijuna).

5. Europa
Situacija u Ukrajini, blizina Europe Siriji i Iraku, uz dolazak više od milijuna izbjeglica i migranata preko Sredozemlja, uglavnom iz prvih deset zemalja koje proizvode izbjeglice, sve je to zajedno prevladavalo slikom raseljavanja u regiji tijekom 2015. godine. Europske su zemlje zajedno proizvele nekih 593.000 izbjeglica – većinom iz Ukrajine; a prihvatile ih 4,4 milijuna – 2.5 milijuna njih Turska. Brojke koje nam je dostavila ukrajinska vlada pokazuju da je 1,6 milijuna Ukrajinaca raseljeno unutar zemlje. Izvješće o globalnim kretanjima (Global Trends report) navodi da je 441.900 zahtjeva za azil podneseno u Njemačkoj, gdje se populacija izbjeglica povećala za 46 posto u odnosu na njezinu razinu iz 2014. godine na 316.000.

****

Dodatne informacije
UNHCR-ovo Izvješće o globalnim kretanjima (Global Trends report) bit će objavljeno na Svjetski dan izbjeglica, 20 lipnja. Dostupan je potpun multimedijski paket vezan uz ovo izvješće, koji uključuje info-grafikone, fotografije, video materijale i ostale proizvode. To, kao i podaci vezani za UNHCR-ove kontakte za medije u svijetu mogu se naći na poveznici http://www.unhcr.org/5748413a2d9.

Izvor: World Population Prospects The 2015 Revision

[1] 2015. godine, UK: 64,7 milijuna stanovnika;  Francuska: 64,4 milijuna st.; Italija 59,8 milijuna st. Izvor: UN Population Division, World Population Prospects, the 2015 Revision (Razdioba stanovništva, Predviđanja o svjetskom stanovništvu, Revizija za 2015. godinu) https://esa.un.org/unpd/wpp/Download/Standard/Population/

[2] Ove su brojke uglavnom preuzete iz tablica Izvješća o globalnim kretanjima koje navode izbjeglice, tražitelje azila, unutarnje raseljene osobe i ostale osobe o kojima skrbi UNHCR prema podrijetlu. Str. 61.

Uz mnoštvo sukoba i kriznih situacija koji su uzrokovali rekordan broj raseljenih osoba diljem svijeta, preseljenje izbjeglica postalo je važan dio UNHCR-ovih napora usmjerenih na pronalaženje rješenja i zalaganje za pošteniju raspodjelu odgovornosti za izbjeglice, stoji u izvješću UNHCR-a objavljenom danas na godišnjem sastanku u Ženevi.

Iako UNHCR-ova Predviđanja svjetskih potreba za preseljenjem u 2017. godini navode kako je UNHCR podnio više od 1 milijuna zahtjeva za preseljenje izbjeglica u preko 30 zemalja tijekom proteklog desetljeća, broj osoba za koje je potrebno preseljenje daleko premašuje mogućnosti za smještanjem u neku treću zemlju.

Izvješće predviđa da će u 2017. godini, unatoč povećanju kvota za preseljenje u nekim zemljama, širenju svjetskih kapaciteta za preseljenje, te povećanju broja podnesenih zahtjeva za preseljenje, broj osoba za koje će preseljenje biti potrebno prijeći 1,19 milijuna.

Kao odgovor, na temelju očekivanih svjetskih kvota za preseljenje, UNHCR iduće godine očekuje da će podnijeti zahtjeve za preseljenje 170.000 izbjeglica. Za usporedbu, trenutno je cilj 2016. godine preseliti otprilike 143.000 izbjeglica, a u 2015. i 2014. godini cilj je bio više od 100.000 izbjeglica godišnje. Unatoč povećanju kvota po državi, te broju podnesenih zahtjeva, raskorak u odnosu na potrebe i dalje je velik.

Predviđenih 1,19 milijuna osoba predstavlja 72 posto više od očekivanog broja za 2014. godinu (691.000 osoba), prije početka masovnog preseljenja Sirijaca. Predviđa se da će državljani Sirije 2017. godine činiti 40 posto osoba koje je potrebno preseliti, a slijede državljani Sudana (11 posto), Afganistana (10 posto) i Demokratske Republike Kongo (9 posto).

Predviđanja svjetskih potreba za preseljenjem također bilježe da je 2015. godina bila rekordna po broju podnesenih zahtjeva za preseljenje – njih 134.044, što je 29 posto više u odnosu na 103.890 zahtjeva podnesenih u 2014. godini.

„Vidimo kako se preseljenje diže na novu razinu, a taj rast broja preseljenja može biti učinkovit način podjele odgovornosti za zaštitu izbjeglica," rekao je Filippo Grandi, Visoki povjerenik za izbjeglice. „No, još se mnogo toga treba učiniti kako bi se održao korak s rastućim brojem izuzetno ranjivih skupina izbjeglica."

„Preseljenje kao rješenje sada je važnije no ikada te moramo iskoristiti tu priliku kako bi veći broj izbjeglica imao koristi od preseljenja, kao i povećati broj ostalih načina prihvata," dodao je. UNHCR procjenjuje da je potrebno preseliti više od 1 milijuna osoba jer nisu u mogućnosti vratiti se kući, niti se, iz različitih razloga, integrirati u zemlje-domaćine.

Kriza u Siriji označila je značajan pomak žarišta preseljenja, koji je i dalje vidljiv. Do 2014. godine, Sirijci su činili najveću skupinu među osobama upućenim na preseljenje, a do 2015. godine su se u prosjeku dva od svakih pet podnesenih zahtjeva za preseljenje odnosila na državljane Sirije, u odnosu na jedan od pet zahtjeva podnesenih 2014. godine. Ostale zemlje podrijetla na vrhu tog popisa u 2015. godini uključivale su Demokratsku Republiku Kongo (20.527), Irak (11.161), Somaliju (10.193) i Mianmar (9.738). Sirija (53.305) i navedene četiri države činile su gotovo 80 posto svih zahtjeva za preseljenjem podnesenih te godine.

Preseljenje je i dalje učinkovita mjera za potrebite osobe, poput osoba koje su preživjele nasilje ili mučenje, čiji je broj prošle godine iznosio 24 posto svih podnesenih zahtjeva (četverostruko više nego 2005. godine), te žena i djevojčica u opasnosti od zlostavljanja (otprilike 12 posto podnesenih zahtjeva).

Sjedinjene Američke Države su 2015. godine zaprimile 82.491 zahtjeva za preseljenje od UNHCR-a (62 posto svih podnesenih zahtjeva), nakon čega po broju zaprimljenih zahtjeva slijede Kanada (22.886), Australija (9.321), Norveška (3.806), te Ujedinjena Kraljevina (3.622).

U Africi se broj zahtjeva za preseljenje podigao s 35.079 zahtjeva podnesenih 2014. godine na 38.870 zahtjeva. Ukupno 21.620 zahtjeva se 2015. godine odnosilo na zemlje s područja Azije i Tihog oceana, što čini otprilike 16 posto svjetskog broja podnesenih zahtjeva. To je pad u odnosu na protekle godine, a djelomično je uzrokovan iznalaženjem drugih rješenja u regiji.

U Južnoj Americi, 2015. godine podneseno je tek 1.390 zahtjeva za preseljenje, što je manje u odnosu na 1.800 zahtjeva 2014. godine, te odražava napore Ekvadora koji se usredotočio na integraciju kolumbijskih izbjeglica.

Ukupno 53.331 zahtjev za preseljenje posljedica je UNHCR-ovih operacija u regijama Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike, što je porast od 130 posto u odnosu na 2014. godinu, te čini otprilike 40 posto ukupnog svjetskog broja. UNHCR-ovi uredi u Europi zabilježili su najveći broj podnesenih zahtjeva za preseljenje u ovom desetljeću – 18.833, većinom iz Turske.

Kako bi riješio rastuće potrebe, UNHCR pridaje pozornost i tome kako dodatni načini, poput humanitarnih viza, ujedinjenja obitelji te stipendija mogu pomoći premostiti raskorak u odnosu na potrebe. Prošlog je ožujka na konferenciji na visokoj razini u Ženevi UNHCR pozvao države cijelog svijeta da osiguraju prihvat kroz preseljenje i druge načine za 10 posto sirijskih izbjeglica, odnosno 480.000 osoba.

UNHCR-ova Predviđanja svjetskih potreba za preseljenjem u 2017. godini objavljena su prvog dana Godišnjih tripartitnih konzultacija o preseljenju, na kojima su se okupili predstavnici UNHCR-a, zemalja u koje se vrši preseljenje, te nevladinih organizacija. Supredsjedatelji su bili nizozemska vlada i nizozemsko Vijeće za izbjeglice u partnerstvu sa UNHCR-om. Ova savjetovanja najvažniji su višestrani forum za unapređivanje plana preseljenja u korist izbjeglica i zajednica koje ih prihvaćaju.

Za izvješće, slijedite poveznicu: UNHCR PROJECTED GLOBAL RESETTLEMENT NEEDS