Izvješće UNHCR-a potvrđuje porast prisilno raseljenih osoba na svjetskoj razini u prvoj polovici 2015. godine

Dosad je ove godine gotovo milijun osoba prešlo Sredozemlje kao izbjeglice i migranti, a sukobi u Siriji i drugdje i dalje uzrokuju zapanjujuću razinu ljudske patnje. UNHCR je u današnjem novom izvješću upozorio kako je vjerojatno da će 2015. godina premašiti prethodne rekorde u broju prisilno raseljenih osoba na svjetskoj razini.

UNHCR-ovo polugodišnje izvješće Mid-YearTrends 2015 koje obuhvaća razdoblje od siječnja do kraja lipnja, bavi se raseljenošću u svijetu koja je posljedica sukoba i progona te navodi pokazatelje čvrsto usađene na kritičnoj razini u sve tri glavne kategorije raseljenih osoba – izbjeglice, tražitelje azila i osobe prisiljene na bijeg unutar vlastitih zemalja.

Ukupan broj izbjeglica u svijetu, koji je prije godinu dana iznosio 19,5 milijuna osoba, sredinom 2015. godine, po prvi puta od 1992. godine, prešao je prag od 20 milijuna (20,2 milijuna). Broj zahtjeva za azil porastao je 78 posto (993.600) u odnosu na isto razdoblje 2014. godine. Broj unutarnje raseljenih osoba skočio je za otprilike 2 milijuna na procijenjenih 34 milijuna. Ako uzmemo u obzir da izvješće pokriva samo unutarnje raseljene osobe pod zaštitom UNHCR-a (ukupni broj na svjetskoj razini koji uključuje i osobe pod zaštitom UNHCR-a i one bez nje bit će dostupan tek sredinom 2016. godine), u 2015. godini može se očekivati da će broj prisilno raseljenih u svijetu po prvi puta prijeći 60 milijuna – danas je jedna od 122 osobe netko tko je bio prisiljen na bijeg iz vlastitog doma.

Visoki povjerenik za izbjeglice António Guterres rekao je: "Prisilno raseljavanje snažno utječe na naše vrijeme. Pogađa živote milijuna ljudskih bića – i onih koji su prisiljeni na bijeg i onih koji im pružaju utočište i zaštitu. Nikad nije postojala veća potreba za tolerancijom, suosjećanjem i solidarnošću s ljudima koji su izgubili sve."

Osim istaknutih brojeva, izvješće navodi pokazatelje koji ukazuju na pogoršanje na nekoliko ključnih područja. Broj dobrovoljnih povrataka – mjerilo koliko izbjeglica se može sigurno vratiti kući, ujedno barometar svjetskog stanja sukoba – na najnižoj je razini u više od zadnja tri desetljeća (otprilike 84.000 osoba u odnosu na 107.000 u istom razdoblju prije godinu dana). Zapravo, ako danas postanete izbjeglica, šanse za povratak kući su vam manje nego ikad u zadnjih 30 i više godina.

Broj novih izbjeglica također je u velikom porastu: oko 839.000 osoba u samo šest mjeseci, što odgovara prosječnoj stopi od gotovo 4.600 osoba koje su dnevno protjerane iz svoje domovine. Rat u Siriji najveći je svjetski generator novih izbjeglica i stalnih masovnih unutarnjih i vanjskih raseljavanja. Međutim, u izvješću se napominje da čak i ako iz mjerenja isključimo rat u Siriji, porast broja raseljenih osoba na svjetskoj razini i dalje ostaje osnovni trend.

Posljedica sve većeg broja izbjeglica koji su zapeli u izgnanstvu stvaranje je rastućeg pritiska na zemlje domaćine – nešto što, ako se ne kontrolira, može povećati ogorčenost i potaknuti politiziranje izbjeglica. Unatoč takvim opasnostima, prva polovica 2015. godine bila je obilježena iznimnom velikodušnošću. Ukupno, računajući izbjeglice koje su pod mandatom UNHCR-a (Palestinci su pod mandatom naše sestrinske organizacije UNRWA), Turska je najveća zemlja domaćin, s više od 1,84 milijuna izbjeglica na svom teritoriju do 30. lipnja. Libanon u usporedbi s veličinom vlastite populacije ugošćuje više izbjeglica nego ijedna druga zemlja: 209 izbjeglica na 1000 stanovnika. Etiopija u odnosu na veličinu svog gospodarstva daje najviše novca s 469 izbjeglica za svaki dolar BDP-a (po glavi stanovnika PKM). Općenito, najveći dio svjetske odgovornosti za prihvat izbjeglica i dalje snose zemlje koje graniče sa zonama sukoba, a mnoge među njima su zemlje u razvoju.

Priljev izbjeglica u koji stižu u Europu čamcima preko Sredozemlja samo se djelomično razmatra u izvješću, uglavnom zato što je broj dolazaka tamo eskalirao u drugoj polovici 2015. godine, odnosno izvan razdoblja obuhvaćenog izvješćem. Ipak, u prvih šest mjeseci 2015. godine, Njemačka je bila najveći svjetski primatelj novih zahtjeva za azil – 159.000, gotovo ukupan broj za cijelu 2014. godinu. Drugi najveći primatelj bila je Rusija sa 100.000 zahtjeva, većinom osoba u bijegu od sukoba u Ukrajini.

Cjelokupno izvješće, prateće fotografije, video materijale i ostale multimedijske materijale možete preuzeti ovdje: http://unhcr.org/myt15/.

Kontakt za medije:

Jan Kapic, 01 3713 540