Agencije UN-a u Hrvatskoj obilježile Dan Ujedinjenih naroda prezentacijom publikacije o položaju Roma u Hrvatskoj

ZAGREB,  24. listopada 2014.  –  Javnom prezentacijom publikacije „Romska svakodnevnica u Hrvatskoj: prepreke i mogućnosti za promjenu", agencije UN-a u Hrvatskoj: UNDP, UNHCR i UNICEF obilježile su Dan Ujedinjenih naroda, koji se već 69. godinu zaredom obilježava 24. listopada. Publikacija „Romska svakodnevnica u Hrvatskoj: prepreke i mogućnosti za promjenu" analizira socioekonomski položaj Roma, a nastala je na temelju istraživanja provedenih u 12 zemalja jugoistočne Europe. Dobiveni podaci govore o višedimenzionalnoj prirodi siromaštva, koje nastaje kao niz uzroka i posljedica procesa isključivanja i diskriminacije u području obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite, zapošljavanja, stanovanja i stjecanju statusa državljanstva.

Podaci pokazuju kako većina Roma živi u dubokom siromaštvu; od čega njih 92,3 posto živi u relativnom siromaštvu, a njih 9 posto u apsolutnom siromaštvu. No, i 42 posto ostalog stanovništva koje živi u u njihovoj blizini dvostruko je siromašnije od nacionalnog prosjeka što ukazuje na činjenicu da siromaštvo nije povezano s nacionalnom, odnosno manjinskom pripadnošću.
Kad je riječ o obrazovanju, podaci pokazuju kako dvadeset puta više Roma nema završenu osnovnu školu, nego što je to slučaj kod većinskog stanovništva (40 posto u usporedbi sa 2 posto). Uključenost Roma u srednjoškolsko obrazovanje iznosi 46,5 posto i dvostruko je niža u usporedbi s ostatkom populacije (83,3 posto). Podaci također pokazuju da je na hrvatskim sveučilištima tek 29 studenata romske nacionalnosti.
Lošija obrazovna postiguća Roma odražavaju se i na njihov položaj na tržištu rada. Nezaposlenost Roma je tri do četiri puta viša od nezaposlenosti ne-romskog stanovništva, pri čemu je posebno zabrinjavajući podatak da je među mladom romskom populacijom nezaposleno njih 65,1 posto.
Loš ekonomski položaj odražava se i na zdravstvenu sliku romske populacije; pri tome 44,5 posto Roma ne može kupiti lijekove (u odnosu na 13,7 posto ostalog stanovništva), čak 17,5 posto Roma nema zdravstveno osiguranje, odnosno čak četvrtina Roma nije u mogućnosti ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu.
Stanovanje kao još jedna promatrana kategorija pokazuje velike nejednakosti između Roma i ostale populacije. Romi žive u prenapučenim i neadekvatnim prostorima, pri čemu 50 posto kućanstava nema kupaonicu, a 46,5 posto pitku vodu.
Isključenosti Roma dodatno pridonosi i pravni status. Podaci govore kako se između 1.500 i 2.000 pripadnika romske nacionalne manjine suočava s problemima vezanima uz reguliranje statusa, odnosno nalazi se u statusu stranog državljanina ili apatrida. Nereguliran pravni status često se prenosi generacijski, a utječe na ostvarivanje prava vezano za zdravstveno osiguranje, obrazovanje, položaj na tržištu rada i dr.
Višestruka diskriminiranost i isključenost Roma velik je izazov za sve one koji rade na poboljšanju njihova položaja u Hrvatskoj. Taj proces uključuje niz čimbenika, od zakonodavstva i provedbe europskih smjernica do izgradnje povjerenja i borbe protiv predrasuda, a samo usklađenim i dugoročnim djelovanjem različitih aktera bit će moguće premostiti prepreke s kojima se Romi suočavaju.

Publikacija „Romska svakodnevnica u Hrvatskoj: prepreke i mogućnosti za promjenu" je dostupna za download.

Engleska verzija publikacije „Romska svakodnevnica u Hrvatskoj: prepreke i mogućnosti za promjenu" je dostupna za download.