Danas je UNHCR pokrenuo veliku kampanju u kojoj poziva svijet da zajedno stane uz izbjeglice (#WithRefugees). U izvanrednoj video-poruci, više od 60 svjetski poznatih osoba pridružuje se izbjeglicama i humanitarnim djelatnicima kako bi ponovili poruku: „Mi stojimo uz izbjeglice. Molimo Vas, stanite uz nas!" Peticija sadrži poziv vladama da djeluje u ime prisilno raseljenih osoba u svijetu.

Video-poruka objavljena danas prethodi Svjetskom danu izbjeglica. Video-poruka može se pogledati ovdje.

Cilj je kampanje pokazati javnu potporu za obitelji koje su bile prisiljene na bijeg u kontekstu dramatičnog porasta raseljavanja uzrokovanog sukobom i progonom s jedne strane, te pojačane protuizbjegličke retorike i većih ograničenja za priznavanja azila s druge strane. Peticija će biti dostavljena prije povijesnog rujanskog sastanka na vrhu Opće skupštine UN-a o rješavanju masovnih kretanja izbjeglica i migranata.

Peticija sadrži poziv svim vladama da:
• svakom djetetu izbjeglici osiguraju pristup obrazovanju,
• osiguraju da svaka obitelj izbjeglica ima sigurno mjesto za život,
• osiguraju da svaka izbjeglica može raditi ili učiti nove vještine kako bi pozitivno doprinijela svojoj zajednici.

UNHCR-ova ambasadorica dobre volje Cate Blanchett, koja se pojavljuje na snimci iz izbjegličkog kampa Za'atari u Jordanu, izjavila je o svojoj podršci kampanji:
„Nalazimo se usred katastrofalne krize raseljavanja koja je već istrgnula milijune nedužnih obitelji iz svojih domova, a mnoge su osobe izgubile život pokušavajući se domoći sigurnosti. Krajnje rješenje je političko – trebamo mir i stabilnost. No, dok čekamo da se to dogodi, mi – kao osobe s glasom – možemo i moramo odigrati svoju ulogu. Moramo zahtijevati da sve države preuzmu svoj dio zajedničke odgovornosti za izbjeglice, da osiguraju izbjeglicama zaštitu, sklonište i priliku da žive produktivan život. Ako nas dovoljno zajedno digne glas, čut će nas se."

UNHCR-ovi ambasadori dobre volje koji su se pridružili Blanchett u video-poruci uključuju pisca Khaleda Hosseinija te supermodela i bivšu izbjeglicu Alek Wek. Među ostalima koji su pružili potporu nalaze se Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon, vjerski vođe nadbiskup Desmond Tutu i prečasni V. Vajiramedhi, glumci Benedict Cumberbatch, Chiwetel Ejiofor, Margot Robbie, Ben Stiller i dama Helen Mirren, te pjevači Juanes, Mika, Maher Zain i Babaa Maal.
„Izbjeglice su majke, očevi, sestre, braća, djeca, s istim nadama i ambicijama poput naših – osim što je prst sudbine vezao njihove živote za svjetsku izbjegličku krizu neviđenih razmjera," rekao je Khaled Hosseini. „Moramo zajedno, iz solidarnosti s izbjeglicama, zahtijevati da svjetski vođe preuzmu zajedničku odgovornost kako bi pronašli poštena, trajna rješenja za ovu krizu. Zajedno, moramo osigurati da humanost i suosjećanje nadvladaju strah i netoleranciju."
Broj osoba prisiljenih na bijeg iz svojih domova zbog sukoba i progona trenutno je na najvišoj razini od kraja Drugoga svjetskog rata. Filippo Grandi, Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice, govorio je o razlozima zbog kojih UNHCR organizira takav javni poziv za podršku izbjeglicama.

„Nalazimo se u razdoblju sve dubljih sukoba i nemira u svijetu, koji uzrokuju da mnogo više osoba no prije bježi iz svojih domova," rekao je Grandi. „To utječe na sve nas i sve nas se tiče, pa je potrebno razumijevanje, suosjećanje i politička volja kako postigli suradnju i pronašli prave odgovore na probleme izbjeglica. Ovo je postao odlučujući izazov našega vremena."

„Tijekom 2015. godine pojavili su se milijuni novoraseljenih osoba, koje su se tako pridružile ukupnom broju izbjeglica i unutarnje raseljenih osoba u svijetu. Najviše su bile zahvaćene zemlje u razvoju, ali i Europa je svjedočila dramatičnim prizorima stotina tisuća osoba koje su prelazile Sredozemlje u potrazi za sigurnošću i utočištem. Tisuće osoba poginule su na tom putu."

„Istovremeno, događao se izuzetan izljev suosjećanja i solidarnosti kada su obični ljudi i zajednice otvarali svoje domove i svoja srca izbjeglicama, a neke su države pružile dobrodošlicu novopridošlima, iako su već bili ugostili velik broj izbjeglica."

„Peticija i kampanja #WithRefugees imaju kao cilj pojačati te glasove dobrodošlice i pokazati da svijet stoji uz izbjeglice."

Kampanjom se želi mobilizirati široku javnost te tako pokrenuti najveću ikad započetu peticiju kako bi se potakla podrška za rješavanje situacije u korist izbjeglica. Peticija se može potpisati ovdje: Hoćete li stati uz izbjeglice #UzIzbjeglice?

O kampanji #WithRefugees
UNHCR, UN-ova Agencija za izbjeglice, radi za svijet u kojem svaka osoba prisiljena na bijeg može biti zaštićena i izgraditi bolju budućnost. Na Svjetski dan izbjeglica, koji se održava 20. lipnja svake godine, UNHCR odaje počast snazi, hrabrosti i ustrajnosti milijuna izbjeglica. Ove je godine Svjetski dan izbjeglica ključan trenutak za sve da pokažu svoju potporu za obitelji prisiljene na bijeg. Potpisivanjem peticije #WithRefugees, ljudi u cijelom svijetu mogu pozvati vlade da surađuju i preuzmu svoj dio odgovornosti za izbjeglice.

Cjelovit popis istaknutih sudionika video-poruke i potpisnika peticije:

Ženeva, 31. svibnja 2016. (UNHCR) - Prema novim informacijama koje smo dobili kroz razgovor s preživjelima u Italiji, čini se da je prošlotjedni niz brodoloma i prevrtanja brodova na Sredozemlju odnio barem 880 života.
Uz tri brodoloma za koje smo saznali do nedjelje, od osoba koje su se tijekom vikenda iskrcale u Augusti primili smo informaciju da je 47 osoba nestalo nakon što se ispuhao čamac koji je prevozio 125 osoba iz Libije. Zasebno je prijavljen nestanak osam osoba koje su pale u more s drugog broda, a prijavljena su i četiri smrtna slučaja nakon požara na još jednom brodu.

Dosad se 2016. godina pokazala posebno smrtonosnom. Ove godine, život je izgubilo otprilike 2.510 osoba, u odnosu na 1.855 osoba u istom razdoblju 2015. godine te u odnosu na 57 osoba u prvih pet mjeseci 2014. godine. Na cijelom su Sredozemlju izgledi za smrtni ishod trenutno 1 naprama 81. To ističe važnost operacija spašavanja kao dijela odgovora na kretanja izbjeglica i migranata na Sredozemlju te potrebu za konkretnim i sigurnijim alternativama za osobe koje trebaju međunarodnu zaštitu.

Ove je godine dosad put prešla 203.981 osoba. Gotovo tri četvrtine tih osoba putovalo je iz Turske u Grčku prije kraja ožujka. Otprilike 46.714 njih putovalo je u Italiju, što je gotovo jednako tamošnjem ukupnom broju zabilježenom u prvih pet mjeseci 2015. godine (47.463 osobe). Sjevernoafričko-talijanska ruta drastično je opasnija: ove je godine dosad na toj ruti život izgubilo 2.119 osoba, što čini izglede za smrtnim ishodom vrlo visokim – 1 naprama 23.

UNHCR radi na boljem razumijevanju mogućih razloga i dinamike u pozadini ovih kretanja. Prema sadašnjim izvješćima, većina brodova koji napuštaju Libiju odlaze iz područja oko Sabrataha pa do onoga zapadno od Tripolija. Kao i prije, oni su pretrpaniji od brodova koji se inače vide na tursko-grčkoj ruti, često prevoze 600 ili više putnika, a ponekad ih vuku veći ribarski brodovi koji ih tako dovode u opasnost. Prema nekim nepotvrđenim izvorima, nedavni porast broja izbjeglica povezan je s nastojanjima krijumčara da maksimalno povećaju zaradu prije početka svetog mjeseca Ramazana idućeg tjedna.

Prema izjavama preživjelih, krijumčarska središta koja djeluju u Nigeru te drugdje i dalje su aktivna u prijevozu osoba iz Zapadne Afrike u Libiju, gdje mnogi ostaju mjesecima prije no što ih se ukrca na brodove koji idu prema Europi. Česti su izvještaji o traumama zadobivenim prilikom seksualnog nasilja te drugih vrsta rodno uvjetovanog nasilja nad ženama koje putuju ili su žrtve trgovine ljudima. Neke žene ispričale su nam kako su bile žrtve spolnog ropstva u Libiji. Vidjeli smo i porast broja dolazaka djece bez pratnje.

UNHCR do sada nije uočio dokaze o znatnom skretanju Sirijaca, Afganistanaca ili Iračana s tursko-grčke rute na rutu preko srednjeg Sredozemlja. Najčešće su dosad ove godine, na ruti iz Libije u Italiju, zabilježene osobe nigerijskog i gambijskog državaljanstva, a među pripadnicima zemalja koje se češće povezuju s kretanjima izbjeglica bilo je 9 posto Somalaca i 8 posto Eritrejaca.

Uz mnoštvo sukoba i kriznih situacija koji su uzrokovali rekordan broj raseljenih osoba diljem svijeta, preseljenje izbjeglica postalo je važan dio UNHCR-ovih napora usmjerenih na pronalaženje rješenja i zalaganje za pošteniju raspodjelu odgovornosti za izbjeglice, stoji u izvješću UNHCR-a objavljenom danas na godišnjem sastanku u Ženevi.

Iako UNHCR-ova Predviđanja svjetskih potreba za preseljenjem u 2017. godini navode kako je UNHCR podnio više od 1 milijuna zahtjeva za preseljenje izbjeglica u preko 30 zemalja tijekom proteklog desetljeća, broj osoba za koje je potrebno preseljenje daleko premašuje mogućnosti za smještanjem u neku treću zemlju.

Izvješće predviđa da će u 2017. godini, unatoč povećanju kvota za preseljenje u nekim zemljama, širenju svjetskih kapaciteta za preseljenje, te povećanju broja podnesenih zahtjeva za preseljenje, broj osoba za koje će preseljenje biti potrebno prijeći 1,19 milijuna.

Kao odgovor, na temelju očekivanih svjetskih kvota za preseljenje, UNHCR iduće godine očekuje da će podnijeti zahtjeve za preseljenje 170.000 izbjeglica. Za usporedbu, trenutno je cilj 2016. godine preseliti otprilike 143.000 izbjeglica, a u 2015. i 2014. godini cilj je bio više od 100.000 izbjeglica godišnje. Unatoč povećanju kvota po državi, te broju podnesenih zahtjeva, raskorak u odnosu na potrebe i dalje je velik.

Predviđenih 1,19 milijuna osoba predstavlja 72 posto više od očekivanog broja za 2014. godinu (691.000 osoba), prije početka masovnog preseljenja Sirijaca. Predviđa se da će državljani Sirije 2017. godine činiti 40 posto osoba koje je potrebno preseliti, a slijede državljani Sudana (11 posto), Afganistana (10 posto) i Demokratske Republike Kongo (9 posto).

Predviđanja svjetskih potreba za preseljenjem također bilježe da je 2015. godina bila rekordna po broju podnesenih zahtjeva za preseljenje – njih 134.044, što je 29 posto više u odnosu na 103.890 zahtjeva podnesenih u 2014. godini.

„Vidimo kako se preseljenje diže na novu razinu, a taj rast broja preseljenja može biti učinkovit način podjele odgovornosti za zaštitu izbjeglica," rekao je Filippo Grandi, Visoki povjerenik za izbjeglice. „No, još se mnogo toga treba učiniti kako bi se održao korak s rastućim brojem izuzetno ranjivih skupina izbjeglica."

„Preseljenje kao rješenje sada je važnije no ikada te moramo iskoristiti tu priliku kako bi veći broj izbjeglica imao koristi od preseljenja, kao i povećati broj ostalih načina prihvata," dodao je. UNHCR procjenjuje da je potrebno preseliti više od 1 milijuna osoba jer nisu u mogućnosti vratiti se kući, niti se, iz različitih razloga, integrirati u zemlje-domaćine.

Kriza u Siriji označila je značajan pomak žarišta preseljenja, koji je i dalje vidljiv. Do 2014. godine, Sirijci su činili najveću skupinu među osobama upućenim na preseljenje, a do 2015. godine su se u prosjeku dva od svakih pet podnesenih zahtjeva za preseljenje odnosila na državljane Sirije, u odnosu na jedan od pet zahtjeva podnesenih 2014. godine. Ostale zemlje podrijetla na vrhu tog popisa u 2015. godini uključivale su Demokratsku Republiku Kongo (20.527), Irak (11.161), Somaliju (10.193) i Mianmar (9.738). Sirija (53.305) i navedene četiri države činile su gotovo 80 posto svih zahtjeva za preseljenjem podnesenih te godine.

Preseljenje je i dalje učinkovita mjera za potrebite osobe, poput osoba koje su preživjele nasilje ili mučenje, čiji je broj prošle godine iznosio 24 posto svih podnesenih zahtjeva (četverostruko više nego 2005. godine), te žena i djevojčica u opasnosti od zlostavljanja (otprilike 12 posto podnesenih zahtjeva).

Sjedinjene Američke Države su 2015. godine zaprimile 82.491 zahtjeva za preseljenje od UNHCR-a (62 posto svih podnesenih zahtjeva), nakon čega po broju zaprimljenih zahtjeva slijede Kanada (22.886), Australija (9.321), Norveška (3.806), te Ujedinjena Kraljevina (3.622).

U Africi se broj zahtjeva za preseljenje podigao s 35.079 zahtjeva podnesenih 2014. godine na 38.870 zahtjeva. Ukupno 21.620 zahtjeva se 2015. godine odnosilo na zemlje s područja Azije i Tihog oceana, što čini otprilike 16 posto svjetskog broja podnesenih zahtjeva. To je pad u odnosu na protekle godine, a djelomično je uzrokovan iznalaženjem drugih rješenja u regiji.

U Južnoj Americi, 2015. godine podneseno je tek 1.390 zahtjeva za preseljenje, što je manje u odnosu na 1.800 zahtjeva 2014. godine, te odražava napore Ekvadora koji se usredotočio na integraciju kolumbijskih izbjeglica.

Ukupno 53.331 zahtjev za preseljenje posljedica je UNHCR-ovih operacija u regijama Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike, što je porast od 130 posto u odnosu na 2014. godinu, te čini otprilike 40 posto ukupnog svjetskog broja. UNHCR-ovi uredi u Europi zabilježili su najveći broj podnesenih zahtjeva za preseljenje u ovom desetljeću – 18.833, većinom iz Turske.

Kako bi riješio rastuće potrebe, UNHCR pridaje pozornost i tome kako dodatni načini, poput humanitarnih viza, ujedinjenja obitelji te stipendija mogu pomoći premostiti raskorak u odnosu na potrebe. Prošlog je ožujka na konferenciji na visokoj razini u Ženevi UNHCR pozvao države cijelog svijeta da osiguraju prihvat kroz preseljenje i druge načine za 10 posto sirijskih izbjeglica, odnosno 480.000 osoba.

UNHCR-ova Predviđanja svjetskih potreba za preseljenjem u 2017. godini objavljena su prvog dana Godišnjih tripartitnih konzultacija o preseljenju, na kojima su se okupili predstavnici UNHCR-a, zemalja u koje se vrši preseljenje, te nevladinih organizacija. Supredsjedatelji su bili nizozemska vlada i nizozemsko Vijeće za izbjeglice u partnerstvu sa UNHCR-om. Ova savjetovanja najvažniji su višestrani forum za unapređivanje plana preseljenja u korist izbjeglica i zajednica koje ih prihvaćaju.

Za izvješće, slijedite poveznicu: UNHCR PROJECTED GLOBAL RESETTLEMENT NEEDS

Brasilia, 3. svibnja 2016. (UNHCR) – Sirijska izbjeglica Hanan Dacka (12), koja posljednjih godinu dana živi u Brazilu, nosit će danas olimpijsku baklju u Brasiliji u Brazilu. Nakon rasprave s UNHCR-om, UN-ovom Agencijom za izbjeglice, Organizacijski odbor Olimpijskih igara u Riju 2016. godine odabrao je Hanan da sudjeluje u prvom danu nošenja olimpijske baklje na brazilskom tlu. Hanan će nositi baklju duž avenije Esplanada dos Ministérios, ubrzo nakon što olimpijski plamen napusti Predsjedničku palaču oko 10 sati ujutro (UTC).

U doba kada je broj osoba raseljenih zbog sukoba i progona na najvišoj razini od kraja Drugoga svjetskog rata, Hananino nošenje olimpijske baklje kroz Brasiliju simbolizira solidarnost s izbjeglicama svugdje u svijetu. Nakon što je 21. travnja u grčkoj Olimpiji, rodnom mjestu Olimpijskih igara, po prvi puta upaljen plamen, sirijski izbjeglica Ibrahim al-Hussein nosio ga je kroz izbjeglički kamp Eleonas, atenski prihvatni centar u kojem je smješteno otprilike 1.500 tražitelja azila.

Brazilska etapa štafetnog prijenosa baklje počinje danas, 3. svibnja, a trajat će gotovo 90 dana te će završiti ceremonijom otvaranja 5. kolovoza na stadionu Maracana, gdje će biti zapaljena olimpijska vatra.

Hanan, koja je u Brazil stigla u veljači 2015. godine, živi sa svojom obitelji u São Paulu, na jugoistoku zemlje. Potpuno je integrirana u brazilsko društvo, ide u školu blizu svog doma, tečno govori portugalski i ima mnogo brazilskih prijatelja.

Hanan i njezina obitelj živjeli su u gradu Idlibu na sjeveroistoku Sirije. Kada je počeo rat, pobjegli su iz zemlje i potražili utočište u Jordanu, gdje su dvije i pol godine proveli u izbjegličkom kampu Za'atari. Obitelj je odlučila napustiti Jordan te su stigli u Brazil u sklopu posebnog brazilskog programa humanitarnih viza, koji omogućava onima koji su preživjeli sukob da otputuju u tu najveću državu Latinske Amerike i tamo zatraže azil. Do sada su brazilske vlasti izdale otprilike 8.000 takvih posebnih viza, uključujući i vize za Hanan i njezinu obitelj kojima je priznat status izbjeglica pa sada iznova grade svoje živote u São Paolu.

Rat u Siriji, koji je u ožujku ušao u svoju šestu godinu trajanja, proizveo je 4,8 milijuna izbjeglica u susjednim zemljama, te još stotine tisuća u Europi. Od 8.700 izbjeglica koje su smještene u Brazilu, više od 2.000 ih je iz Sirije.